Julia - Osnovna sintaksa - Osnovne naredbe i tipovi podataka

#U okviru ovog notebook-a bice date osnovne smernice o programskom jeziku Julia, pregled osnovnih tipova podataka
#i konstrukcija u programskom jeziku Julia

Osnovno o programskom jeziku Julia

Julia je programski jezik opšte namene i visokog nivoa. Njegova glavna karakteristika jesu mnostvo specifičnih

i funkcija koje se u njima nalaze, ali i jako dobre računarske performanse. Iako je programski jezik opšte namene,

on se najčešće koristi za numerička izračunavanja.

Začetnici programskog jezika Julia su Alan Edelman, Stefan Karpinski, Džef Bezenson i Viral Šah. Prva verzija

programskog jezika Julia izbačena je u Februaru 2012. godine. Ideja koja je stajala iza kreiranja programskog jezika

Julia bila je postojanje slobodnog jezika, koji bi bio i brz, ali i visokog nivoa.

U okviru ovog prezentovanja koristićemo programski paket Jupyter, a kao verziju jezika koristićemo verziju 1.4.1

Osnovna sintaksa

U okviru ovog odeljka obradicemo osnovnu sintaksu programskog jezika Julia.

Pre svega, daćemo prikaz nekih osnovnih tipova podataka i načina na koji se oni definišu:

realan_broj = 0.996;   #realan broj tipa floating point
ceo_broj = 55;         #ceo broj memorijske dužine reči 64 bita
string_primer1 = "Ovo je primer jednog stringa"; #promenljiva tipa string  
niz_primer1 = [1, 2, 3, 4];  #podatak tipa niza celih brojeva dužine 64 bita

#Ukoliko je od interesa kog tipa je neka promenljiva, to možemo postići primenom funkcije typeof().
#Na primer:

println("ceo_broj je tipa: ", typeof(ceo_broj));
println("niz_primer1 je tipa: ", typeof(niz_primer1));

ceo_broj je tipa: Int64
niz_primer1 je tipa: Array{Int64,1}

#Primetimo da smo do sada stavljali ; na kraju svake naredbe - ona za cilj ima da speči ispis određene linije.
#Na primer, da smo ostavili ceo_broj = 45, dobili bismo rezultat demonstriran sledećim programskim kodom:

ceo_broj = 45

45

#Kao što možemo videti, ispisana je vrednost promenljive ceo_broj, i ona iznosi 45

#U slučaju da imamo više redova koji se ne završavaju sa ;, samo za onaj poslednji ćemo imati ispis rezultata.
#Na primer: 

realan_broj = 0.996   #realan broj tipa floating point
ceo_broj = 55         #ceo broj memorijske dužine reči 64 bita
string_primer1 = "Ovo je primer jednog stringa" #promenljiva tipa string  
niz_primer1 = [1, 2, 3, 4]  #podatak tipa niza celih brojeva dužine 64 bita

4-element Array{Int64,1}:
 1
 2
 3
 4

#Kao što možemo primetiti, izvršen je jedino ispis sadržaja promenljive niz_primer1

#Jedan važan pojam koji smo sve vreme koristili u okviru ove prezentacije, a da ih nismo pominjali, bili 
#su komentari. Oni predstavljaju smernicu kako samom programeru koji kuca, tako
#i ljudima koji će u budućnosti preuzeti neki programski kod i na njemu raditi.
#U okviru programskog jezika Julia postoje jednolinijski i višelinijski komentari

#Jednolinijski komentari su komentari koji počinju simbolom #, nakon koga sve šta napišemo naše okruženje u
#kome radimo tretira taj deo koda kao komentar

#Primer linijskog komentara

#Takodje, postoje i višelinijski komentari. Oni počinju i završavaju se sa """, na kraju je potrebno dodati ; (ovo
#je zašravo višelinijski string čiji ispis ćemo zabraniti upotrebom operatora ; )

"""Ovo
  je primer  višelinijskog 
komentara""";

#Za kraj, posvetićemo pažnju osnovnim matematičkim funkcijama koji se koriste u programskom jeziku Julia:

#Pre svega, obradićemo osnovne funkcije za stepenovanje i logaritmovanje.   

x = 20.0;

println("Eksponent broja x je: ", exp(x));
println("Koren broja x je: ", sqrt(x));
println("Treci koren broja x je: ", cbrt(x));
println("Prirodni logaritam broja x je: ", log(x) );
println("Logaritam broja x sa osnovom 10 je: ", log10(x) );
#println("Logaritam broja x sa osnovom b je: ", log(b,x) ); 
println("Logaritam broja x sa osnovom 2 je: ", log(2,x) );

Eksponent broja x je: 4.851651954097903e8
Koren broja x je: 4.47213595499958
Treci koren broja x je: 2.7144176165949063
Prirodni logaritam broja x je: 2.995732273553991
Logaritam broja x sa osnovom 10 je: 1.3010299956639813
Logaritam broja x sa osnovom 2 je: 4.321928094887363

#Sada ćemo dati prikaz osnovnih trigonometrijskih funkcija:
println("Sinus broja x je: ", sin(x));
println("Kosinus broja x je: ", cos(x));
println("Tangens broja x je: ", tan(x));
println("Kotangens broja x je: ", cot(x));

Sinus broja x je: 0.9129452507276277
Kosinus broja x je: 0.40808206181339196
Tangens broja x je: 2.237160944224742
Kotangens broja x je: 0.4469951089489167

#Konacno, za kraj, daćemo prikaz osnovnih funkcija za zaokuživanje numerickih tipova u programskom paketu Julia:

x = 20.4;
y = 42.5;

println("Najbliži ceo broj broju x je: ", round(x));
println("Zaokruživanje broja x ka negativnoj beskonacnosti je: " , floor(x));
println("Zaokruživanje broja y ka pozitivnoj beskonacnosti je: " , ceil(y));
println("Odsecanje broja y je: " , trunc(y));

Najbliži ceo broj broju x je: 20.0
Zaokruživanje broja x ka negativnoj beskonacnosti je: 20.0
Zaokruživanje broja y ka pozitivnoj beskonacnosti je: 43.0
Odsecanje broja y je: 42.0